logo letsgrow studio
Studio za poslovno savjetovanje i osobni razvoj by TAMARA PERUŠIĆ

Organizacija putovanja – London

Biznis

,

Općenito

Obožavam putovati i jedna od mojih “super moći” je organizacija putovanja. To uključuje planiranje prijevoza, smještaja, što obići, gdje pojesti, što vidjeti i slično. Moja obitelj vozi se kao “kofer” bez ikakve brige i opterećenja :). Naravno, jer znaju da su u odličnim rukama.

Planiranje puta započinje čak 3 mjeseca ranije jer tada su puno povoljnije karte za avion. Za traženje povoljnih letova koristim Skyscanner.

Smještaj obično rezerviram preko Booking, Airbnb ili Locktrip, ovisno gdje nađem povoljniji smještaj.

Ovaj put odlučili smo otići u London jer tamo još nismo bili.

Strategija putovanja

Gdje odsjesti?

Nakon što sam organizirala povoljan let za London koji sam pronašla na Skyscanneru, a preko Ryanaira, trebalo se pobrinuti za smještaj. Let prema Stansted-London je bio večernji i sletili smo bliže 22:00h, dok je povratni let bio u 8:25h. Uzimajući to u obzir, kao i činjenicu da do Londona treba još 40 minuta vlakom plus podzemnom ili busom do destinacije, odluka je pala pronaći smještaj bliže aerodromu. U blizini aerodroma nalazi se prekrasan gradić po imenu Bishop’s Stortford. Samo 8 minuta vlakom do Stansteda. I to je bila izvrsna odluka jer smo bili umorni od leta u dolasku, a u odlasku smo se morali rano ustati i da smo bili dalje, to bi bilo u najmanju ruku frustrirajuće.

Smještaj sam našla preko Bookinga, predivan dizajnerski uređen stan na samo 2 minute hoda od željezničke stanice. Cijelo iskustvo sa firmom za iznajmljivanje je bilo vrlo ugodno, imali smo self-check-in, dočekalo nas je u apartmanu sve što nam je trebalo za prvu ruku; ručnici, sapuni, šamponi, sredstvo i spužvica za pranje suđa, čajevi, nekoliko vrsta kave, kockice šećera, rashlađena voda u hladnjaku i slično.

Kako do aerodroma?

Još jedna stvar koju je trebalo organizirati je prijevoz do Zagrebačkog aerodroma. Razmišljali smo uzeti taxi ili ići sa osobnim automobilom pa parkirati na aerodromu. Naravno istražila sam opcije i našla jeftini parking blizu Zračne luke Zagreb. Čim stignete, parkirate automobil u veliko dvorište koje ima rampu i kameru. Gospođa Željka vas vozi na aerodrom (5 minuta vožnje) i naravno kad sletite ju samo nazovete i za par minuta je po vas. Nama je ovo bila jeftinija i daleko ugodnija opcija nego taxijem.

Kako do smještaja?

Na aerodromu Stansted smo potražili stanicu za vlak i tamo kupili karte za Bishop’s Stortford. Do Bishop’sa smo se vozili jednu stanicu odnosno 8 minuta. Vlakovi su brzi i uredni. Svi vagoni imaju display na kojem piše od kuda ide, prema kuda ide i kada stiže. Kad smo izašli iz vlaka, imali smo samo 2 minute hoda do smještaja što je zaista bila velika prednost za sve dane boravka.

Razgledavanje Londona – dan 1

Prvo jutro kad smo se probudili, nakon jutarnje kave i doručka, otišli smo u obilazak mjestašca koje me se baš dojmilo. Smještaj je bio tik uz kanal, koji je uređen kao lijepa šetnica na kojoj vas prati cvrkut ptica, a srest ćete i pokojeg trkača ili šetača pasa. Samo mjesto Bishop’s Stortford je prekrasno. Nema veliki zgrada, kroz glavnu ulicu je puno lokala (kafića, restorana i raznih trgovina). Na tako malo mjesto bilo mi je neobično da ima popriličan broj kafića koji poslužuju doručak i u svakome je bilo ljudi koji su nešto konzumirali.

Nakon kratkog obilaska mjesta uputili smo se prema željezničkoj stanici. Vlak prema Londonu vozi svakih cca 15 minuta. Na željezničkoj smo kupili povratne karte. Vlak vozi nekih 40 minuta do Liverpool Street Station u Londonu koji je udaljen cca 60 km.

Kad smo stigli u London uputili smo se prema podzemnoj stanici na Liverpool Street Station-u i kupili dnevne karte kojima se može voziti i u podzemnoj i u busevima na kat.

Što smo vidjeli?

Prvo odredište nam je bilo Big Ben, a do njega smo došli podzemnom circle linijom i izašli na stanici Westminster. Big Ben je najveći četverostrani sat koji zvoni i treći najviši satni toranj na svijetu. Nalazi se pod zaštitom UNESCO-a kao dio Westminsterske palače. Big Ben dobio je ime po političaru Sir Benjaminu Hallu (1802. – 1867.) koji je zbog svojeg stasa dobio nadimak Big Ben. Zvono je dio tornja, koji je visok oko 96 m. Veliko zvono postavljeno je 1858. godine. Big Ben je izgrađen u neogotičkom stilu. Prvih 61 metar kule je izgrađeno od opeke obložene kamenom. Big Ben je simbol Londona i Ujedinjenog Kraljevstva.

Nakon fotografiranja otišli smo do pristaništa na minutu hoda i razgledali London Eye. Bilo bi zanimljivo uzeti brodić i voziti se po rijeci Temzi, ali nažalost za to nismo ovaj put imali vremena. London Eye, bivši Millennium Wheel je panoramski kotač na južnoj obali rijeke Temze u četvrti Lambeth. S ukupnom visinom od 135 metara. Do 2006. bio je najviši panoramski kotač u svijetu Zvijezda iz Nanchanga, u Nanchangu u Kini.

Slijedeće odredište je bilo razgledati zgradu Parlamenta, a potom brončane figure u Parliement Sqare Garden-u. Od figura se tamo nalaze Sir Winston Churcill, Edward Smith Stanley, Millicent Garrett Fawcett, Mahatma Gandhi, Abraham Lincoln, Sir Robert Peel.

O Westminsterskoj palači

Westminsterska palača, poznata i kao Parlament u Londonu ili jednostavno Westminster, mjesto je zasjedanja oba Doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, Gornji dom ili Dom lordova (House of Lords) i Donji dom ili Dom Pučana (House of Commons). Smješten je na sjevernoj obali rijeke Temze u središtu londonske oblasti City of Westminster, u blizini Westminsterske opatije i vladinih zgrada, Whitehall i Downing Street. Ime duguje biskupskoj Staroj palači, srednjovjekovnom kompleksu koji je uništen 1834. godine i zamijenjen ovom novom građevinom, ali zadržavši izvorni stil i status kraljevske ceremonijalne rezidencije. Nova palača se rasprostire na više od 8 hekatara koji su većinom uzeti od rijeke Temze iznad koje se nalazi glavna fasada od 265,8 metara duljine.

St. James’s Park i Royal Academy of Arts

Slijedeće odredište je bilo Buckinghamska palača, do koje smo išli pješice preko St. James’s parka. Ovaj park je zaista predivan. Vjeverice na sve strane skakuću, patke raznih vrsta i veliki bijeli pelikani koji šetaju među ljudima. Dan je bio sunčan i topao tako da smo neko vrijeme proveli u parku uživajući u prirodi. Nažalost do Buckinghamske palače nismo uspjeli doći jer se održavala nekakva utrka i sve je bilo zatvoreno. Zato smo odlučili otići do muzeja Royal Academy of Arts. Sad smo već bili žedni pa smo na kiosku ispred muzeja kupili kave i vode. Nakon što smo popili, krenuli smo u Muzej.

O Royal Academy of Arts

Royal Academy of Arts je 250 godina stara umjetnička galerija i nezavisna dobrotvorna ustanova na Piccadillyju. Domaćin je velikih izložbi povijesnih i živućih umjetnika, uključujući jednu od najvećih izložbi u društvenom kalendaru Londona: godišnju Ljetnu izložbu. Ulaz u muzej je slobodan, dok se neke izložbe unutar zgrade posebno naplaćuju. Mi smo razgledali onaj dio koji je bio besplatan i uživali u umjetničkim djelima.

Polako smo postali gladni pa smo se prošetali do Piccadilly Circusa u potrazi za nekom hranom. Tu smo naišli na desetine restorana, obzirom je u blizini i Kineska četvrt koju svakako treba pogledati. Piccadily Circus je posebno poznat po svom video prikazu i neonskim reklamama postavljenim na uglu zgrade na sjevernoj strani, kao i po Memorijalnoj fontani Shaftesbury i kipu Anterosa (za koji se popularno, iako pogrešno, vjeruje da pripada Erosu).

Nakon što smo sve razgledali i pojeli odlučili smo se otići na Immersive exhibit – Butterfly trail koja se nalazi na Tottenham Court Road station. Tu smo uživali u virtualnoj realnosti sa prekrasnim leptirićima.

Torte, hm…

Lagano nas je već svladao umor pa smo odlučili sjesti na bus na kat i voziti se po Londonu, natrag do Liverpool Street Station kako bi polako krenuli prema Bishop’s Stortfordu. Kad smo došli na Liverpool Street Station otišli smo po njihov tradicionalni kolač Victoria’s sponge cake (na slice lijevo) koji nam se baš i nije svidio, ali drago nam je bilo probati nešto novo. Sutradan smo probali Red Velvet cake (na slici desno) koji nam se isto nije svidio. Razlog tomu je što živimo u drugačijim vremenima kada postoji mnogo izbora i drugačije su preferencije. Vjerujem da je u vrijeme kada su ovi kolači nastali, to bila najbolja delicija.

Victoria’s Sponge

Ime kolača Victoria’s sponge bi zapravo trebalo biti The Royal Victoria Sponge, jer asocira na samu kraljicu Victoriju, za koju se pričalo da je uživala u kriški ovog kolača uz svoj tradicionalni engleski popodnevni čaj. Prvi put se ovaj kolač u Engleskoj spominje 1615. godine, no zapravo potječe iz Španjolske a datira iz doba renesanse.

Red Velvet Cake

Red Velvet cake (Crveni baršunasti kolač) prvi put su se pojavo tijekom Viktorijanske ere. Tijekom 1800-ih recepti su često zahtijevali upotrebu kakaa za luksuzne kolače. Kolače su nazivali “baršunastim” kolačima i posluživali ih na otmjenim zabavama. Riječ baršun daje gostima do znanja da će kolač imati glatku i mekanu teksturu. opisuju meku, glatku teksturu kolača. Kuhari u 1800-ima su naporno radili, pokušavajući dobiti savršeni recept za kolače. Sastojak kakaovca pomogao bi razgraditi grubo brašno. Zbog toga je brašno bilo mekše, a kolač baršunast.

cake
cake

Razgledavanje Londona – dan 2

Drugi dan nam je bilo u planu vidjeti Muzej voštanih figura Madame Tussauds. Dejan i ja smo bili prije nekih 15-tak godina u Amsterdamu i jako nam se dopalo, pa smo htjeli to iskustvo podijeliti i sa djecom.

Kao i prethodno jutro, nakon kave i doručka prošetali smo po Bishop’s Stortfordu. Obzirom da sam zaboravila uzeti remen za traperice, obavila sam kupovinu u Marks & Spenceru. Potom smo krenuli na željezničku stanicu, kupili karte za vlak i uputili se prema Londonu. Nakon 40 minuta ugodne vožnje, izašli smo u Liverpool Street Station i uputili se prema podzemnoj. Kupili smo dnevne karte i ušli u podzemnu koja vozi na Baker Street. Prvo smo obišli kuću legendarnog Sherlock Holmesa i njegovu statuu.

Tko je Sherlock Holmes?

Sherlock Holmes je izmišljeni lik kojeg je stvorio Arthur Conan Doyle 1887. On je bio engleski detektiv konzultant koji je živio u Londonu na adresi Baker Street 221b. Nazivajući sebe “detektivom savjetnikom” u pričama, Holmes je poznat po svojoj vještini u promatranju, dedukciji, forenzičkoj znanosti i logičkom zaključivanju koje graniči s fantastičnim, a koje koristi kada istražuje slučajeve za različite klijente, uključujući Scotland Yard.

Sherlock Holmes
Sherlock Holmes

Muzej Madame Tussauds

Nakon toga ugledali smo Starbucks i otišli po kavu. Tu su me dobro nasmijali jer su me pitali ime i napisali na čašu da se zovem “Grana”. Uz kavu smo pojeli super fine kekse od bundeve i sjemenki.

Potom smo se uputili prema muzeju Madame Tussauds. Karta se kupuje za ulazak u određeno vrijeme. Na taj način kontroliraju da ne bude previše gužve u muzeju, a i da se sva iskustva odvijaju određenim tijekom. Tu smo se zaista fantastično zabavili. Bili smo unutra preko sat i pol. Muzej je koncipiran na način da prolazite kroz različite tematske segmente. Prvo kad uđete prolazite crvenim tepihom i imate osjećaj da ste filmska zvijezda. Tada vas dočekuje soba puna voštanih figura filmskih zvijezdi. Ljudi su svi pristojni i pričekaju na red za fotkanje sa voštanim figurama, a kako nas nije bilo puno to sve ide dosta brzo. Slijedili su King Kong, slavne osobe, pjevači, dvorana strave (može se zaobići – nije za djecu ispod 16 i ljude slabijeg srca), vlakić vožnja kroz povijest Londona, Marvel junaci, 4D filmić koji je bio jako fora, Star warsi.

O Madame Tussauds

Marie Tussaud (1761.–1850.), rođena Marie Grosholtz u Strasbourgu, u Francuskoj, radila je kao kućna pomoćnica za Dr. Philippe Curtius, koji je bio vješt u modeliranju. Curtius je podučio Tussaud umjetnosti modeliranja. 1765. godine Curtius je napravio figure Marie-Jeanne du Barry, ljubavnice Luja XV i ovo je ujedno najstarija izložena figura. Prva izložbena postavka Curtiusovih figura postavljena je 1770. godine i privukla je ogroman broj ljudi. Postavka je premještena u Palais Royal u Parizu 1776. godine. Drugu lokaciju je otvorio na Boulevard du Temple 1782. godine. Prva voštana figura koju je kreirala Tussaud bila je figura Francois Marie Arouet de Voltaire, godine 1777. Druge važne osobe tog vremena koje su dobile svoju voštanu figuru su: Jean-Jacques Rousseau i Benjamin Franklin. Nakon Curtiusove smrti 1794. godine, Marie je pripala njegova kolekcija voštanih figura. 1802. godine ona odlazi u London. Svoju prvu stalnu postavku uspostavila je u Baker Streetu u Londonu, godine 1835. Madame Tussaud muzej je danas jedna od najvećih turističkih atrakcija u Londonu. Ima svoje ogranke u Amsterdamu, Hong Kongu, Las Vegasu i New Yorku.

Nakon odlične zabave u muzeju, otišli smo na ručak u japanski restoran. Nemam pojma što sam jela, znam da je bilo vegansko i da je bilo ukusno.

Tower Hill i Tower Bridge

Iza ručka odlučili smo još vidjeti Tower Bridge, pa smo se podzemnom željeznicom uputili prema tamo. Kad smo izašli iz podzemne došli smo do sunčanog sata na Tower Hillu. U samom prstenu sata ugravirana je povijest Londona. Tu se nalazi i London wall – ostaci rimskog carstva. Prvo smo razgledali Tower of London, a potom se uputili prema prekrasnom Tower Bridge-u.

Uz samu rijeku postoje klupice, pa smo sjedili i uživali u prekrasnom danu i prekrasnom pogledu. Potom smo odlučili proći Tower Bridge-em na drugu stranu. Usput smo gledali panoramu i fotografirali. Impozantan je novi dio staklenih zgrada uz bok starinskim zgradama. Kad smo došli na drugu stranu zamirisali su nam prženi bademi u šećeru pa smo se počastili s njima i sjeli na drugu stranu promatrati London iz druge perspektive. Potom smo se opet vratili preko mosta, prošli kroz prolaz u kojem se nalaze zanimljive slike, te se vratili do podzemne stanice i uputili se prema željezničkoj.

O Tower Bridge-u

Tower Bridge je pokretni most preko rijeke Temze u Londonu. Ime je dobio po obližnjem Londonskom Toweru. Izgradnja je počela 1886. godine, a most je otvoren 1894. Prelazi Temzu u blizini Londonskog Towera i postao je jedan od simbola Londona. Most koji je Jones je ukupne dužine 244 m s dvije kule, svaka visoka 65 m. Udaljenost između kula je 61 m i taj središnji dio sastoji se iz dva pokretna segmenta od kojih se svaki podiže prema gore do kuta od 83°. Kako bi se ubrzalo podizanje mosta za svaki od dva segmenta povezan je protuuteg. Mehanizam za podizanje je hidrauličan. Po otvaranju, sustav je pod pritiskom održavala voda iz šest rezervoara za koje su zauzvrat, pritisak radili parni strojevi. Mehanizam je i dalje hidrauličan ali su vodu i parne strojeve 1976. godine zamijenili hidraulično ulje i električni motori. Mostu je potrebna 1 minuta, da bi se u potpunosti podigao. Iznad osnovne platforme između dvije kule postoji i viseća platforma za pješake, koja je zamišljena uštedjeti vrijeme kako pješaci ne bi morali čekati spuštanje mosta.

Ostalo je još mnogo toga za vidjeti i veselim se slijedećem putu kada ćemo obići neke nove znamenitosti i dijelove Londona.

Povratak doma

Slijedeće jutro probudili smo se u 4:50 kako bi se spremili i uputili prema aerodromu. Nakon sigurnosne kontrole, vozili smo se vlakom po aerodromu da bi došli do našeg gate-a. Let je bio na vrijeme i vrlo ugodan. Kad smo sletili, nazvali smo gđu Željku koja nas je pokupila ispred aerodroma i odvezla do našeg auta.

Želite li i vi ovako putovati?

Ukoliko se ne snalazite sa organizacijom putovanja ili jednostavno nemate vremena za to, a želite više slobode nego kada putujete preko agencije, javite mi se. Mogu vam u okviru usluge virtualnog asistenta organizirati putovanje i napraviti kompletni itinerer prema vašim željama i financijskim mogućnostima.

Podijelite članak